NIKOLA TESLA I NOVI SAD – DVA DUHOVNA VRHA SRPSKOG NARODA
Autor:Jovanka Simić, novinar
NAUČNI genije Nikola Tesla (1856-1943) nikada nije posetio Novi Sad, ali je od rane mladosti bio upućen na ovaj grad preko Matice srpske i pesnika Jovana Jovanovića Zmaja.Pre 80 godina Novi Sad je bio prva i jedina srpska varoš koja je Teslu, za njegovog života, proglasila svojim počasnim građaninom.
Početak „specijalnih veza“ Tesle i Novosađana datira iz 1876.godine kada je on kao student Politehničke škole u Gracu uputio Matici srpskoj molbu za stipendiju. Odbijen je kako tada, tako i posle dve godine( 1878).
Kada je docnije Tesla stekao glas naučnika svetskog formata, mnogi su Matici prebacivali greh što već tada nije prepoznala genijalnost u mladiću iz Smiljana.
Da su optužbe na račun Matice nezaslužene, razjasnio je predsednik Matice srpske dr Božidar Kovaček (1930 – 2007)u svojoj knjizi „Nikola Tesla i Matica srpska.“ Prinoseći javnosti dokumente iz Matičinog arhiva, Kovaček je pokazao da je stipendija mlađanom Tesli uskraćena na osnovu doslednog poštovanja kriterijuma ove institucije koji su nalagali da se stipendiraju najdarovitiji, ali siromašni srpski đaci i studenti.
Stoga je Matica dala prednost Teslinom vršnjaku Aleksandru Tabakoviću,takođe izuzetnom studentu, ali pravnih nauka u Beču.Za takvu odluku presudno je uticao podatak da je Tabaković jedno od sedmoro dece siromašnog obućara iz Arada, a Tesla – sin dobrostojećeg smiljanskog prote Milutina.
U predgovoru svoje knjige, profesor Kovaček je naglasio da će u njoj pažljiv čitalac moći kroz dokumenta da vidi, ili barem nazre luk između dva duhovna vrha srpskog naroda – Nikole Tesle i Novog Sada.
– Pažljivi čitalac na osnovu tih dokumenata moći će da proceni da li u tim odnosima pretežu zvezdani časovi ili tužne oseke – zabeležio je Kovaček.
Nema sumnje da je „tužna oseka“ preplavila Teslu na vest o odbijanju stipendije, a koliko je to bilo samo trenutno osećanje koje mu nije ružnim sećanjem obojilo odnos prema Srpskoj Atini i samoj Matici, svedoči događaj koji se zbio 24 godine docnije.
Tada već kao poznati naučnik, Tesla je 1902.godine iz NJujorka poslao Matici prilog od 100 kruna, baš kao što je tih dana učinio i Mihajlo Pupin.Obojica su na sednici Glavne skupštine Matice srpske, 12.septembra te godine, u svojstvu priložnika postali članovi najstarije naučno-kulturne institucije u Srba.
Zanimljivo je da je dva navrata Tesla vozom prošao pored Novog Sada.Bilo je to 1892.godine kada je posetio Beograd.Naučnik je, naime, posle veoma uspešnih predavanja po najvećim evropskim gradovima, i posle smrti i sahrane majke,otišao u Budimpeštu.Tamo ga je dočekao poziv grada Beograda, Velike škole i Srpskog inženjerskog društva da dođe u prvu posetu srpskoj prestonici i da održi predavanje velikoškolskoj omladini.
Poziv je rado prihvatio.Bio je to izuzetan događaj i slavnom naučniku je u srpskom prestonom gradu ukazana velika pažnja i počast.Priređen mu je divan doček.Iz vagona brzog voza na beogradskoj železničkoj stanici,Tesla je iskoračio pred više hiljada razdraganih sunarodnika u sredu 20. maja (po starom kalendaru), a 1. juna 1892. godine po novom kalendaru.
Tokom dvodnevnog i jedinog boravka u Srbiji, Tesli je na svakom koraku priređivana dobrodošlica.Na završnoj večeri, 2. juna, organizovan je u njegovu čast banket u Smutekovcu,kraj Beograda gde se nalazila „Vajfertova pivara“. Na gala večeri bili su prisutni svi viđeniji Srbi, njih oko stotinu.
Tesla se zahvalio na zdravici i u svome obraćanju prisutnima naglasio da će njegovo srce, daleko preko Atlanskog okeana, „vazda kucati za Srpstvo i njegovu budućnost“.Vrhunac večeri desio se kada je jedan od najvećih liričara srpskog romantizma Jovan Jovanović Zmaj ( Novi Sad, 1833 – Sremska Kamenica, 1904)koji je u čast velikog naučnika napisao pesmu i lično je pročitao ganutom naučniku:
Ne znam šta je, je l`suština,
Il`to čini samo mis`o-
Čim smo čuli: dolaziš nam,
Odmah si nas elektris`o.
O tome je sutradan pisala tadašnja štampa,posebno ističući koliko je 46-godišnji Tesla bio dirnut stihovima i dostojanstvenom figurom velikog pesnika( tada 69-godišnjaka) te je u znak zahvalnosti prišao Zmaju i – poljubio mu ruku !
Objašnjavajući ovaj svoj gest, proslavljeni naučnik je rekao:
„ Kad mi je bilo najteže u Americi i kada sam bio od svih odbačen i neshvaćen, s gorkim suzama čitao sam Vašu poeziju,a sada Vam obećavam da ću Vaše stihove prevesti na engleski jezik i u Americi objaviti”.
Hroničari su zabeležili da je veselje trajalo do pola jedan posle ponoći, kada je Tesla ustao, oprostio se od prisutnih i otišao u hotel (tadašnji Imperijal), ispraćen burnim povicima „živeo“ i „srećan put“. Sutradan 22. maja / 3. juna 1892 godine Tesla je brzim vozom, u 5,22 časova, iz Beograda – a opet pored Novog Sada – otišao u Budimpeštu,a odatle u Severnu Ameriku.
Obećanje dato Zmaju je ispunio. Po povratku u Ameriku, Tesla se sa strašću bacio na prevođenje Zmajevih pesama i počeo da piše o srpskoj istoriji. Tako je nastao i Teslin esej iz 1897. godine o gorkoj sudbini srpskog naroda, u kome naučnik koristi i Zmajeve stihove i misli, zajedno sa svojim interpretacijama kosovske i pokosovske tragedije srpskog naroda.
Preveo je desetak Zmajevih pesama na engleski jezik a prevodi su objavljeni u čuvenom časopisu „Vek” (The Century magazine). U tom listu objavljen je i Teslin tekst posvećen Zmaju, u kome je američkim čitaocima doneo detaljnu biografiju velikog pesnika i otkrio do tada neke nepoznate detalje vezane za početke Zmajevog književnog rada. Zahvaljujući Tesli, Zmaj je postao prvi srpski književnik čije delo je prevedeno i objavljeno u Americi.
Zmaj se upokojio 1904.godine, a 32 leta docnije – 10. jula 1936. godine – povodom Teslinog 80.rođendana iz Novog Sada upućen mu je telegram u NJujork.U telegramu je pisalo:
„ Diveći se Vašem velikom geniju, koji je stvorio neprolazna dela na korist celog čovečanstva, na slavu Srpstva i Jugoslovenstva, Gradski većnici Grada Novog Sada sa današnje svečane sednice upućuju Vam prilikom Vašeg 80. rođendana najlepše želje za dug život, i u ime skromnog oduženja svoga duga proglasili su Vas danas počasnim građaninom Grada Novog Sada. Živeo veliki Tesla, sin, ponos i slava srpskog naroda“.
Predlog da Tesla bude proglašen za počasnog građanina Novog Sada podneo je tadašnji predsednik opštine dr Branko Ilić, istaknuti radikalski prvak,kolekcionar umetnina i poznati novosadski lekar. Sednici su prisustvovali i eminentni gosti, poput dr Ivana Đaje, koji je predstavljao Beogradski univerzitet i Slavka Bokšana,koji je kasnije postao prvi predsednik Teslinog instituta u Beogradu.
Osim što su jednoglasno izglasali odluku kojom je Tesla proglašen počasnim Novosađaninom, gradski većnici priložili su i 100.000 dinara za Teslin univerzitet u Beogradu koji je podizan u to vreme.
Kada se sve sabere, na relaciji Tesla – Novi Sad bilo je upravo onako kako je zabeležio prof. Božidar Kovaček – pretezali su zvezdani časovi.Tesla i Srpska Atina i jesu dva vrha srpske duhovnosti, povezana posebnim nitima. Već godinama,naučniku u čast,u Novom Sadu se održavaju manifestacije – “Dani Nikole Tesle u Novom Sadu” i Međunarodni festival inovacija, znanja i stvaralaštva “Tesla fest”, a jedna novosadska ulica ponosno nosi ime slavnog naučnika.
Najzad i sam podatak da je Tesla počasni građanin Novog Sada,dodatnom svetlošću obasjao je put ovog grada do statusa evropske prestonice kulture.
FOTOGRAFIJE
.Portret Nikole Tesle
.Teslina molba Matici srpskoj za stipendiju,1878.godine
.Knjiga prof.Božidara Kovačeka „Nikola Tesla i Matica srpska“
.Srpska štampa o poseti Tesle Beogradu
.Portret Jovana Jovanovića Zmaja
.Teslino pismo Zmaju
.Telegram kojim uprava Novog Sada obaveštava Teslu da je proglašen počasnim građaninom
Ostavi komentar