Autor: Dr Jelena Todorović Lazić
Velenje je jedan od 112 gradova koji učestvuju u Misiji EU za isporuku 100 klimatski neutralnih i pametnih gradova i u Programu pilot gradovi – komponenti misije koja se fokusira na istraživanje i testiranje puteva brze dekarbonizacije tokom dvogodišnjeg perioda.
Jednom izgrađen oko rudnika uglja, Velenje, jedan od najsunčanijih i najzelenijih gradova Slovenije, transformiše se kako bi postigao klimatsku neutralnost. Grad se obavezao da će postepeno izbaciti ugalj do 2033. godine, ali će morati da pomiri svoje industrijsko nasleđe sa zahtevima održive budućnosti.
Iako Velenje u velikoj meri duguje svoj razvoj industriji uglja, ono je takođe evoluiralo u živahan grad sa bogatom kulturom i mladalačkom energijom, ilustrovan dobro dizajniranim igralištima, omladinskim centrom i daleko najvećim dečijim festivalom u regionu. U njemu se održavaju poznati kulturni događaji i popularna je turistička destinacija zahvaljujući izuzetnoj lokaciji između jezera i planina. Dovoljno malo da sve stigne za dvadeset minuta, ali dovoljno veliko da ponudi modernu infrastrukturu i kulturni život, Velenje se pokazalo dovoljno ambicioznim da krene u misiju transformacije u klimatsku neutralnost i suočavanja sa velikim izazovom koji leži pod zemljom.
Istorija Velenja je usko vezana za lignit koji leži ispod njegove površine. Pre šezdeset pet godina, vlada bivše Jugoslavije je urbanizovala ovo područje i ljudi širom zemlje su preseljeni da rade u rudnicima uglja. Žila kucavica grada postala je termoelektrana, koja se uglavnom napaja mrkim ugljem, obezbeđujući energiju za 95% regiona.
Nakon dugogodišnjeg prosperiteta od energije uglja, opština Velenje odlučila je da krene u korak sa vremenom i napravi izazovan korak ka prelasku na ekološki prihvatljivija rešenja. Iako je ugalj doneo prosperitet, Velenje je istovremeno povezao sa prošlošću koja se u velikoj meri oslanjala na fosilna goriva.
Nesumnjivo, nije lako kada je privreda grada tako duboko povezana sa jednom industrijom. Dva najveća poslodavca, rudnik uglja i fabrika, u centru su ove tranzicije. Više od četiri hiljade radnih mesta direktno je povezano sa njima.
Grad vredno radi da se ovo promeni. Pored ostalih inicijativa, Velenje se pridružilo Misiji za isporuku sto klimatski neutralnih i pametnih gradova, kao i Programu pilot gradova sa svojim projektom UP-SCALE, zajedno sa LJubljanom i Kranjom.
Ovo je projekat velikih razmera kojem treba pristupiti iz više uglova kao što su budućnost rada, novi izvori energije, finansiranje tranzicije i još mnogo toga. Velenje je nastalo iz uglja i raslo je uz njega. Mentalitet ljudi jedan je od najvećih izazova. Još uvek se razgovara sa prvom generacijom rudara, kojima je teško da shvate potrebu za zatvaranjem rudnika i prelaskom na obnovljive izvore energije.
U središtu transformacije Velenja je dekarbonizacija sistema daljinskog grejanja (SDG), koji se trenutno oslanja na ugalj. Plan je da se zastarela infrastruktura zameni sistemom niske temperature treće generacije sa rešenjima održive i obnovljive energije. 76% emisija grada dolazi od grejanja, tranzicija je složena zagonetka koja uključuje i fizičku infrastrukturu, kao i svest javnosti i angažovanje.
Kao prvi korak, opština je izradila akcioni plan zasnovan na dubinskoj analizi izvodljivosti različitih scenarija SDG i lokalnog potencijala za obnovljive izvore energije u skladu sa pravednom tranzicijom i postupnim ukidanjem uglja. Predlaže prelazak na inovativni SDG režim, koji se sastoji od foto naponskih toplotnih i solarnih kolektora, skladišta toplote, visokonaponskih elektrodnih kotlova, toplotnih pumpi, i smatra se ekonomski najizvodljivijim i održivijim.
Akcioni plan predviđa ulaganje u renoviranje zgrada i energetsku rekonstrukciju kao jedan od najvažnijih koraka za minimiziranje gubitaka i obezbeđivanje dovoljno energetskih podataka za digitalizaciju.
U okviru UP-SCALE projekta, Velenje se fokusira na smanjenje potrošnje toplotne energije u javnim i stambenim zgradama. Osnovni cilj je kreiranje digitalnog alata koji prikuplja podatke o potrošnji energije i pomoću kojeg možemo izvoditi simulacije o uticaju efikasnog korišćenja energije za pojedine objekte. Ove mere će omogućiti građanima da prate potrošnju energije i samim tim imaju mogućnost da preduzmu mere za uštedu, da promene navike u potrošnji.
LJudima je potrebna veća svest o klimatskim promenama, ali i o praktičnim pitanjima kao što je način upravljanja potrošnjom energije. To su jednostavne stvari kao što je pravilno korišćenje termostata. Još uvek mogu često da se vide ljudi kako greju svoje stanove sa širom otvorenim prozorima. U skladu sa tim, deo rešenja je tehnološki, ali deo je i promena ponašanja.
Velenje se fokusira na promenu ponašanja i smatra da građani treba da budu u centru tranzicije. Zbog toga je 4. jula 2024. opština otvorila jednošalterski centar u okviru svog UP-SCALE projekta, Kancelarije za klimatsku energiju. To je fizički prostor za stanovnike Velenja sa stručnjacima pri ruci za pružanje informacija i saveta o energetskoj efikasnosti i klimatskim promenama. Kancelarija vodi brojne inicijative, kao što je nuđenje finansijskih podsticaja za pomoć ljudima da pređu na nove električne termostate.
Sat otkucava za ukidanje uglja u Velenju, sa rokom postavljenim do 2033. godine, ali grad ne gaji iluzije o razmerama izazova koji je pred njima. Zatvaranje rudnika uglja neizbežno će dovesti do gubitka radnih mesta, a privreda regiona će morati da se restrukturira kako bi se prilagodila novonastaloj situaciji.
Velenje nije fokusirano samo na energetiku i industriju; takođe se razmatra kako stvoriti zeleniju, održiviju zajednicu. Grad je već napravio korake u održivoj mobilnosti, uvodeći besplatan javni prevoz 2008. godine i proširivši svoju biciklističku infrastrukturu.
Cilj je da se smanji broj automobila u centru grada i promoviše pešačenje i vožnja biciklom. Radi se na ovome više od jedne decenije, a rezultati počinju da se pokazuju. Radi se o promeni navika, baš kao i kod potrošnje energije.
Uprkos neizvesnostima oko budućnosti, Velenje ide napred sa optimizmom i odlučnošću. Pored dekarbonizacije svog energetskog sistema, grad ulaže u dubinsko renoviranje zgrada, projekte zelene infrastrukture i digitalizaciju svojih usluga kako bi stvorio pametnije i efikasnije urbano okruženje.
Dobitnici Zelene prestonice Evrope i nagrade Zeleni list za 2024. proglašeni su na svečanosti u Grenoblu u Francuskoj, Zelenoj prestonici Evrope za 2023. godinu. Španski grad Valensija postao je zelena prestonica Evrope za 2024. godinu, a titula Zelenog lista Evrope 2024. pripala je zajedno Elsinoreu u Danskoj i slovenačkom gradu Velenju.
Prilikom dodele nagrade komesar za životnu sredinu, okeane i ribarstvo Virginijus Sinkevičijus rekao je da „ovi gradovi naporno rade na izgradnji zdravijeg i zelenijeg okruženja za svoje stanovnike i inspiracija su drugima. Oni pokazuju da je ambicija Evropskog zelenog dogovora za izgradnju otpornih društava jedini put napred. Gradovi su na čelu ove tranzicije i sa dosadašnjim napretkom, zaista verujem da možemo da izgradimo zeleniju i pravedniju Evropu za sve.“
Zaista, Velenje je bio jedan od prvih gradova u Sloveniji koji je instalirao sistem odvojenog prikupljanja otpada i od tada unapređuje upravljanje otpadom. Grad je željan da podeli svoja iskustva o transformaciji od rudarstva u klimatski neutralan grad. Kako bi podržao ove napore, Velenje će dobiti finansijsku nagradu od 200.000 evra.
Ova nagrada dolazi na vreme, pošto je 26. oktobra 2024. Evropska komisija predložila stroža pravila o zagađivačima vazduha, površinskih i podzemnih voda i prečišćavanju gradskih otpadnih voda. Ovi predlozi su deo ambicije EU o nultom zagađenju i usmeravaće EU ka ključnim ciljevima do 2030. za smanjenje zagađenja na izvoru. Svi gradovi mogu odigrati svoju ulogu u sprovođenju ključnih zakona, doprineti otpornom oporavku i podstaći prelazak na čistu, kružnu i klimatski neutralnu ekonomiju.
Velenje je dobilo još jednu nagradu – nagradu Zelena prestonica Evrope primer dobre prakse za projekat pretvaranje otpada u vrednost. Velenje je kroz Centar za ponovnu upotrebu pronašlo način da doprinese cirkularnoj ekonomiji. Ovaj centar popravlja, obnavlja i prodaje polovnu robu po povoljnim cenama. Produžavanjem životnog veka ovih predmeta, smanjenjem otpada i maksimiziranjem efikasnosti resursa, grad aktivno doprinosi tranziciji ka kružnoj ekonomiji. Centar za ponovnu upotrebu osnovan je 2012. godine i dobija sufinansiranje od strane opštine Velenje. Tokom godina, Centar je doživeo značajan rast, što je dovelo do nedavnog otvaranja nove lokacije.
Primarni cilj centra za ponovnu upotrebu je renoviranje predmeta koji su još uvek u dobrom radnom stanju, a zatim njihova preprodaja. Ovi predmeti uključuju nameštaj, kućne aparate, keramiku, knjige, sportsku opremu i još mnogo toga. Pre uspostavljanja Centra za ponovnu upotrebu, ovi predmeti bi završavali u tokovima otpada, namenjenim za deponije. Otuda je jedan od glavnih ciljeva centra preusmeravanje otpada sa deponija.
Pored smanjenja otpada, Centar za ponovnu upotrebu ima za cilj da promoviše prednosti ponovne upotrebe predmeta u zajednici. Ovo uključuje podizanje svesti među potrošačima i rešavanje svih predrasuda vezanih za kupovinu polovnih stvari. Štaviše, Centar funkcioniše i kao socijalno preduzeće stvarajući zelena radna mesta.
Domaćinstva kojima određeni artikli više nisu potrebni mogu ih predati u Centar za prikupljanje otpada. Alternativno, građani mogu zakazati uslugu besplatnog preuzimanja. Jedini uslov je da su predmeti i dalje upotrebljivi i/ili lako popravljivi. Da bi odredili vrednost stavke pre preuzimanja, ljudi mogu unapred da pošalju slike. Sabirni centar takođe ima određen prostor gde ljudi mogu ostaviti elektronske uređaje koji su još uvek u funkciji ili zahtevaju manje popravke. Pored toga, Centar za ponovnu upotrebu ima veb prodavnicu za dodatnu pogodnost.
Po prijemu predmeta sa potencijalnom vrednošću, Centar za ponovnu upotrebu ga pregleda, čisti i priprema za prodaju. U nekim slučajevima predmeti se kreativno menjaju, što rezultira potpuno novim izgledom zahvaljujući veštinama zaposlenih u Centru. Ako se čini da neki predmet ima istorijsku vrednost, Centar sarađuje sa Muzejom Velenje na verifikaciji.
Primarni izazovi sa kojima se suočava Centar ponovne upotrebe Velenje bili su podizanje svesti o Centru među građanima i edukacija i motivacija da unesu korisne stvari koje im više nisu potrebne. Druga poteškoća bila je privlačenje različitih segmenata kupaca u Centar, posebno onih koji su manje aktivni ili manje svesni održive kupovine.
Velenje teži da dopre ne samo do građana koji traže jeftine stvari, već i do onih koji razumeju važnost cirkularne ekonomije i spremni su da kupuju obnovljene proizvode po višoj ceni. Da bi se suočila sa ovim izazovima, opština Velenje pripremila je promotivnu kampanju u okviru evropskog projekta za podizanje svesti o značaju ponovne upotrebe. Dodatno, pronalaženje odgovarajućeg osoblja, posebno za organizaciju rada u centru i vođenje radnje, predstavljalo je još jedan izazov.
Značajna prednost ove dobre prakse je smanjenje otpada. Centar za ponovnu upotrebu je od 2013. godine sprečio odlaganje 283.590 kilograma otpada omogućavajući ponovnu upotrebu predmeta. U 2021. godini, prodavnica je zabeležila ukupno 4.225 kupovine, sa 13.000 prodatih artikala. Štaviše, 2022. godine Centar je ostvario prihod od prodaje od 48.000 evra.
Povratne informacije građana o Centru za ponovnu upotrebu bile su veoma pozitivne, što je dovelo do pozitivnog prenošenja informacija u zajednici. Kao rezultat toga, ljudi iz celog regiona sada posećuju Velenje posebno da bi istražili Centar. Ovo pokazuje uspešno stvaranje svesti i rastuću spremnost među ljudima da donesu svesnije odluke o kupovini. Još jedna korist je otvaranje četiri zelena radna mesta za zaposlene, što je delom omogućeno i zahvaljujući sufinansiranju opštine Velenje.
Uspeh Centra za ponovnu upotrebu premašio je očekivanja, a građani spremno koriste priliku da ostave ili da stare predmete pokupi centar za ponovnu upotrebu i kupuju ponovo upotrebljene predmete iz prodavnice. Stoga Grad Velenje preporučuje i drugim gradovima da implementiraju slične prakse.
Neophodno je kontinuirano promovisati prodavnicu u okviru Centra i održavati redovan kontakt sa javnošću putem različitih medijskih kanala. Na taj način se može doći do različitih ciljnih grupa, a ljudi će se podsetiti na mogućnost prodaje i kupovine u radnji.
Da bi stigao do svih građana Velenja, bilo bi korisno da Centar za ponovnu upotrebu sarađuje sa relevantnim pojedincima ili kompanijama kako bi se podigla svest i bolje promovisao Centar. Pored toga, korišćenje promotivnih kampanja od strane opštine moglo bi dodatno pomoći u marketingu Centra.
Ostavi komentar