Izložba Stojana Milanova „LJudi“ biće otvorena u ponedeljak, 13. maja u 20.00 u Likovnom salonu Kulturnog centra Novog Sada i moći će da se pogleda do 31. maja.
Slikarstvo kao odbrana
Umetnički govori savremenog sveta raspeti su između angažovanih i pažljivo usmerenih pratilaca projektnih zadataka u kojima su jedino važni problemi politizovane stvarnosti. Sasvim je jasno da se tako upućeni radnici savremene umetnosti vremenom profilišu u pripadnike društva koji kritikuju pojave koje se u njemu odigravaju. Tada savremena umetnost preuzima ulogu arbitra socijalnih fenomena i čitava aktivnost prelazi u domen isplaniranih agendi. Isprva postavljena kao obavezno likovna i visoko estetizovana, i umetnost prošlosti bila je podređena religijskim i drugim ciljevima ali je vremenom prerasla svoje domašaje i proširila polje delovanja. U svojim okvirima asimilovala je likovne umetničke discipline i označila štafelajno slikarstvo kao prevaziđen način izražavanja.
Međutim, da li je baš tako?
Koliko se uticaj savremene umetnosti prepoznaje u društvu u odnosu na rafinirane slikarske cikluse, platno i boje, figuraciju i apstrakciju, pejzaž i portret?
Ovakva nezahvalna paralela smešta slikarstvo u prostor poslednje oaze, skrovitog zbega što se poput monaštva danas nalazi na braniku odbrane individualnosti.
Slikarstvo Stojana Milanova već gotovo tri decenije gradi vizuelni svet unutarnje refleksije i likovnosti koja raspolaže univerzalnim jezikom i komunicira sa svima podjednako. Istrajan u doslednom sprovođenju sopstvenog izraza, oslonjen na intuiciju i širinu bogatog kolorističkog rafinmana, Milanov ne prestaje da iznenađuje posmatrače specifičnim slikarskim postupkom.
Ako bi razmišljali o očekivanim motivima koje vidimo na njegovim platnima, svakako da bi se naš interes zaustavio na posebno izgrađenoj tehnici kojom se umnogome izdvaja od ostalih protagonista srpske likovne scene. Minijaturna psihološka stanja uvećana su pod mikroskopom višestruke introspekcije u kojoj se, nalik geološkim slojevima, izobražava slika sastavljena od apsolutno čistih likovnih vrednosti. I potez Stojana Milanova je u službi tih otvorenih prizora svakidašnjice. Kroz objektiv njegove vizure vraćamo se na sami početak smisla kreacije. Stvaralac oslobođen deskripcije i narativnog, upućen na lejere bez oslonca u vidljivom svetu, na svojoj slikarskoj površini razmešta likove i vedute, vodu i vazduh, pod osetljivim poprečnim presekom, analitički tačnim i spontano zatečenim pristupom u isti čas.
U uravnoteženoj, racionalno postavljenoj mreži, slojevitost formira predstavu obogaćenu Svetlošću. Kao da je svaka od autorovih postavki komponovana uzgredno, u trenutku prolaska nedokučivom dimenzijom koju samo posvećenici mogu povratiti nesrećnoj svakodnevnici. Za slikara slobodne volje i neograničenog zamaha, Stojana Milanova, znaju ljubitelji netaknutih postulata introvertnih statusa ali i oni koji poštuju zvuk osvećene palete odmerenog intenziteta. Ima u njegovim slikama podosta atmosfere dalekog Istoka, u neograničenoj količini zabune, kada nismo sigurni gde prestaje forma a počinje prozirna senka. Svaka slika je ispovest sama po sebi, zagovor zamišljenog stvaraoca čije gospodstvo još uvek pronalazimo na policama pomalo zaboravljenog „kredenca“ naše sigurnosti, tradicije i sklada. Da bi označili granice slobode moramo pustiti druge da budu još slobodniji a tragajući za idealnom slikom postajemo svesniji koliko smo daleko od istinske prirode i zdravog osećaja. I to zna Stojan Milanov, slikajući svoj svakodnevni povratak slici, uprkos nadolazećim tendencijama.
Globalizovani pogled ostaće iza naših ojačanih ramena na kojima držimo ponosno glavu kao izgovor da smo jedinstveni, znajući da je osnovni razlog našeg postojanja sklonost ka lepoti i međusobnom razumevanju. U tom mukotrpnom poslu, slikarstvo Stojana Milanova može nam biti povod i iskrena uteha oku ali i snažan podsticaj da budemo što bolji ljudi.
Dr Danilo Vuksanović
Stojan Milanov je rođen 1963. godine u Beogradu. Od 1985. godine profesionalno se bavi slikarstvom, član je ULUPUDS-a i ULUS-a, samostalni umetnik. U tematskom smislu, preokupacija su mu ljudska figura, urbani pejzaž i tehnika ulje na platnu. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu. Učestvovao je više kolektivnih izložbi, međunarodnim art simpozijuma i likovnim kolonija. Uvršten u izdanje leksikona „Srpski who is who 2011−2013”, enciklopedijsko izdanje „Succesful people in Serbia”, „Oxford worldwide press 2023”…
Ostavi komentar