Izložba „Sećaj se zauvek: Aleksandar Tišma“ autorke Mirjane Frau Gardinovački i organizatorke Milene Graovac biće otvorena u utorak, 16. januara, u Likovnom salonu KCNS u 19.00 časova i moći će da se pogleda do 30. januara. Izložba je prilagođena slepim i slabovidim osobama.
„Sećaj se zauvek: Aleksandar Tišma“ je multimedijalno-dokumentarna izložba organizovana u okviru Manifestacije „Ledena tišina“ povodom stogodišnjice rođenja Aleksandra Tišme, jednog od najznačajnijih pisaca 20. i 21. veka, sa izuzetnom recepcijom u svetskoj književnosti.
Dvonedeljni program uveličaće i sledeći programi:
16. januar 2024.
10.00‒13.00
Društvo književnika Vojvodine
Braće Ribnikar 5, Novi Sad
Otkrivanje murala Aleksandra Tišme
Autor murala: Uglješa Colić, akademski slikar
17. januar 2024.
19.00
Bioskop Kulturnog centra Novog Sada
„Život je lep“, projekcija igranog filma
21.00
„Tragovi crne devojke“, projekcija igranog filma
24. januar 2024.
19.00
Klub „Tribina mladih“ KCNS
Javni čas književnosti
Zlo se ne guši ćutanjem
Predavač: dr Ruža Perunović
25. januar 2024.
19.30
Srpsko narodno pozorište
Scena „Pera Dobrinović“
„Upotreba čoveka“
Reditelj: Boris Liješević
Prema romanu Aleksandra Tišme
Koprodukcija: Novi tvrđava teatar, Novosadsko pozorište (Ujvideki Szinhaz), Budva grad teatar, East West centar Sarajevo
26. januar 2024.
19.00
Digitalni omladinski centar
Vojvode putnika 1, Novi Sad
Čitalački klub: „Upotreba čoveka“ Aleksandra Tišme
Moderator: msr Vladimir Papić
29. januar 2024.
Likovni salon KCNS
Radionica dr Gordane Todorić
Jevrejstvo, kome je i sâm rođenjem pripadao sa majčine strane, i Holokaust dominantne su teme u pripovetkama i romanima Aleksandra Tišme. To su dela sa kojima je pisac doživeo svoj književni vrhunac i koja su ovenčana brojnim nagradama. Upravo su dela koja tematizuju nemile događaje sa novosadskih ulica 1942, gde se kao dominantne javljaju teme zla u „civilizovanom” čoveku i svetu – prevedena na 22 svetska jezika, čime je Tišma postao cenjen i čitan i van srpskog i jugoslovenskog kulturnog prostora, i kojima je Novi Sad, kao grad u kom je Tišma proveo najduži period svog života, stekao slavu multikulturalnog prostora koji je odnegovao eminentnog književnika.
Foto: privatna arhiva Andreja Tišme
O autorki izložbe:
Mirjana Frau Gardinovački rođena je u Novom Sadu 1987. godine. Diplomirala je na Odseku za srpsku književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, na kom je za vreme postdiplomskih studija osnovala i uređivala studentski onlajn časopis „Međutim“ – časopis za književnost, umetnost, kulturu i civilizacijska pitanja. Piše poeziju, prozu, književnu kritiku i eseje. Laureat je 32. Festivala mladih pesnika u Zaječaru 2016. godine, gde joj je u maju 2017. godine objavljena poetska zbirka „Puj, pike“ za koju je recenziju i pogovor pisao jedan od najuticajnijih savremenih pesnika – Dejan Aleksić. Dobitnik je Nagrade „Janoš Siveri“ (2011) i Nagrade „Mihailo Kovač“ (2012) za kratku priču u konkurenciji autora do 35 godina. Objavljuje u književnoj periodici („Letopis Matice srpske“, „Polja“, „Gradina“…) i na veb-portalima. Poezija joj je prevođena na nemački, rumunski, mađarski i rusinski jezik, te objavljivana u zbornicima i antologijama („Zbornik savremene lirike Novi Sad – Temišvar“ (Culegerea din lirica contemporană Novi Sad-Timișoara), zbornik na rumunskom jeziku „Novi duhovni most“ (Punte Spirituală Nouă), zbornik „Poezija narodu“, antologija „Pesnici Novog Sada“, antologija „Nevidljiva zebra: novosadska ženska poezija“). Uvrštena je u izbor reprezentativnih stvaralaca novosadske književne scene u okviru specijalnog izdanja časopisa za teoriju i književnost „Polja“ objavljenog na nemačkom jeziku u svrhu promocije srpske književnosti na Međunarodnim sajmovima knjiga u Lajpcigu, Beču i Frankfurtu. Član je Društva novosadskih književnika. Višegodišnji je saradnik Kulturnog centra Novog Sada u organizaciji i realizaciji Međunarodnog festivala proze „Prozefest“. Idejni je tvorac i moderator ciklusa književnih susreta „KCNS knjigomat“.
Pokrovitelji izložbe:
Xiaomi Srbija, Dr. Techno, Eparhija sremska, Izdavačka kuća „Akademska knjiga”
Ostavi komentar