RADIONICA
Subota, 9.april 2016.
Kulturni centar Novog Sada, klub „Tribina mladih“
Od 10 – 13 i 14– 16 sati
NEMATERIJALNO KULTURNO DOBRO
S E V D A L I N K A
Voditelj radionice
EMSURA HAMZIĆ, književnica
Prijave za učešće u radu radionice možete preuzeti ovde Kulturnog centra Novog Sada: www.kcns.org.rs, ili u Kulturnom centru Novog Sada
Oduvek je čovek imao potrebu da svaku svoju sreću ali i tugu i nesreću, a možda ove potonje i prevashodno, iskaže kroz reči, kroz ritam, kroz muziku, tj. kroz spoj reči i nekog ritma, melodije. Jedna od najsnažnijih kombinacija jeste svakako lirska narodna pesma, koja je vremenom odenuta u muzičko ruho. Pretpostavka je da su među najstarijima one uz rad, ili tzv. posleničke pesme, inače gotovo uvek protkane i ljubavnim motivima, kroz motiv nadmetanja momka i devojke u radu, u veštini, pa u izdržljivosti, lepoti i sl. kroz tzv.natpevavanje, kao npr. „Nadžnjeva se momče i djevojče“. A to znači da su ljubavni motivi, pa samim tim i ljubavne lirske narodne pesme, takođe među najstarijim. Jedna od njih kaže:
„Konja vodim – pješke hodim , / Hljeba nosim – a gladan sam, vodu gazim – a žedan sam, / Djevojko, ti mi pamet pomjeri!!!“
Među ovim lirskim pesmama koje su vremenom dobijale i na motivskoj i svakoj drugoj razuđenosti, posebno mesto zauzimaju sevdalinke . To su uglavnom pesme koje imaju i svoju melodiju, dakle, pesme koje se pevaju.
Najveći broj njih, napisan je od 6-erca (Djevojka se klela / cvjeće da ne nosi), 8-merca (Moj dilbere kud se šećeš, / što i mene ne povedeš), 10-terca i to i epskog 4+6 (Djevojka je zelen bor sadila), do onog sa cezurom nakon 5.sloga, dakle, 5+5, znači, lirskog, (Grana od bora pala kraj mora), ili (Sanak me mori, glava me boli).
Jedanaesterac:
San zaspala dilber Sajma u basic…
Dvanaesterac:
Razbolje se Zarka na majčinom krilu…
Trinaesterac:
Zapjevala sojka ptica, misli zora je…
Sevdalinka u Rečniku književnih termina ( Logos Art, Beograd, 2007. – Tanja Popović):
Sevdalinka (ar.sӓwda – crna žuč koja , po medic.tumačenju, u ljudskom organizmu proizvodi melanholiju, tugu; ar. sevdah – ljubavna čežnja, zanos; tur. sevda – ljubav), muslimanska, gradska, lirska ljubavna pesma u Bosni i Hercegovini koju karakteriše specifično setno, ali i erotično osećanje ljubavi kao neizlečivog bola, karasevdaha i derta. Sevdalinka je izraz snažne ljubavne strasti sa slabijom ili jačom dinamikom emocija, odnosno strasti koja varira od čežnje za blizinom dragog lica do snažnog (erotskog) zanosa za voljenom osobom koja se približava beznađu. Budući da je sevdalinka bila patrijarhalna ženska pesma namenjena užem, intimnom krugu, tematski je bila vezana za zatvorene prostore patrijarhalne sredine, pri čemu je sačuvala duh gradskog života i atmosferu specifičnog ambijenta u kojem se pevala.
Tema većine sevdalinki vezana je za Sarajevo i zbivanja u njemu. (ratovi,požari, pomori, kuga, poplave, uspomene na poznate porodice i sl.). Neodvojivi deo lepote sevdalinke jeste njeno muzičko izvođenje: „senzualna mistika sevdalinke zapravo je čar izvođenja“.
(Vlado Milošević, Sevdalinka)
Način pevanja sevdalinke uticao je kako na druge lirske narodne pesme, tako i na srpsku pisanu poeziju (npr. Jovan Ilić i Jovan Jovanović Zmaj).”
Emsura Hamzić je rođena 1958. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1981. godine, gde je završila i gimnaziju i osnovnu školu. Do sada je objavila dvanaest knjiga. Piše poeziju, prozu, drame i eseje. Piše i za decu. Uvrštena je u više antologija poezije i pripovetke, kao i poezije za djecu. NJena dela su nagrađivana i prevođena na više jezika. Živi u Novom Sadu i Sarajevu.
Objavljena dela:
Poezija:
• Ugljevlje, Sarajevo: Svjetlost, 1988.
• Tajna vrata, Novi Sad: Svetovi, 1999.
• Boja straha, Beograd: Prosveta, 2002.
• Semiramidin vrt, Novi Sad: Orpheus, 2008.
• Zlatna grana (izabrane i nove pjesme), Novi Sad: Orpheus, 2012.
• Sirius, Novi Sad: Zavod za kulturu Vojvodine, 2013.
Pripovijetke:
• Jerihonska ruža, Sarajevo: Svjetlost,1989.
• Večeri na Nilu, Beograd: Narodna knjiga 2005.
• Smaragdni grad, Novi Sad: Dnevnik, 2011.
Roman:
• Jabana, Beograd: Narodna knjiga, 2007.
• Jabana, Tuzla, Vupertal: Bosanska riječ, 2007.
Dečije knjige:
• Kuća za dugu, pjesme i priče, Vrbas: Slovo, 1995.
• Zemlja Dembelija, pjesme i priče, Vrbas: Biblioteka Danilo Kiš, 2014.
Nagrade:
* Međunarodna nagrada za kreativno ukrštanje kultura
* Pečat varoši sremskokarlovačke
* Milica Stojadinović Srpkinja
Ostavi komentar