Tribina „Demokratski osnov američkog prezidencijalizma“ održana je u petak, 28. decembra, u klubu „Tribina mladih“ Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je Lazar Slepčev, politički analitičar i filozof.
Na predavanju je bilo reči o istorijskim momentima koji su oblikovali američku naciju i državu, američkom Ustavu kao temelju političkog sistema SAD i političkim principima i institucijama koje američko društvo čine demokratskim.
– Amerika nema veliku tradiciju i trajanje kao država, ali zanimljiv je fenomen koliko su za oko dva veka SAD uspele da, uprkos svim nedostacima, izgrade respektabilnu državu koja je još uvek vodeća svetska sila, nevezano za dnevnopolitičke događaje i da li se to nama kao nacionu sviđa ili ne – rekao je Slepčev na početku tribine.
U nastavku, autor je podsetio na istorijat američkog nastanka: u početku je to bilo objedinjavanje 13 državica koje su počele da pružaju otpor britanskoj kruni zbog nespremnosti da plaćaju poreze koje je London nametnuo.
Američko političko delovanje oličeno je kroz Prvi kontinentalni kongres u Filadelfiji 1774. godine kada su donete odluke o početku organizovanog otpora britanskom kolonijalizmu. Dve godine kasnije, 4 jula, doneta je Deklaracija o nezavisnosti što je i danas u SAD državni praznik.
Povelja, neka vrsta ustava konfederacije, doneta je 1777. godine i predstavljala je jedini konstitutivni akt koji je u tom trenutku funkcionisao na teritoriji SAD. Kasnije, 1781. godine tokom zasedanja Drugog kontinentalnog kongresa, sve države članice su ratifikovale Povelju a 1783. godine u Versaju britanska kruna prihvatila je činjenicu da više nema kontrolu nad svojim kolonijama i priznala im je nezavisnost.
Tih godina veoma je bila živa ustavotvorna i pravnička aktivnost – državice se ustrojavaju u formalnopravnom smislu i to je vreme kada su ideje i potrebe za stvaranjem nečeg velikog bile jake.
Godine 1787. donet je američki Ustav koji ima sedam članova, veoma je kratak i, po mišljenju mnogih pravnika, predstavlja uzoran dokument. Tokom kasnijeg perioda Kongres je izglasao još 27 amandmana. To je prvi pisani Ustav i ujedno je i najdugotrajniji, jer je i danas na snazi.
– Uticao je na ustavotvornu praksu drugih država koje su na osnovu njega donosile svoje konstitutivne akte. Tim Ustavom, SAD su postale federacija i napustile su konfederalni princip državne organizacije – zaključio je Slepčev.
Ostavi komentar