Predavanje istoričara Ognjena Karanovića na temu „VELIKA SRBIJA I NAČERTANIJE” možete pogledati 24. marta u 21.00 čas na Jutjub kanalu Kulturnog centra Novog Sada.
Ilija Garašanin napisao je nacrt o budućoj srpskoj državi koja bi najpre obuhvatala: Kneževinu Srbiju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Severnu Albaniju. Borba za prisajedinjenje ovih oblasti bila bi vođena postepenim uzimanjem osmanlijskih teritorija, a sve u procesu nezaustavljivog propadanja feudalne Turske. Garašanin je sistematski izostavljao pridev „jugoslovenski“ koji se nalazio u Zahovom planu, menjajući ga sa „srpski“. Takođe, Zahov zaključak da Srbija mora postati „jezgro budućeg Južnoslovenskog carstva“ Garašanin menja sa „budućeg Srpskog carstva“. Međutim, za razliku od Garašanina, Zah je naglašavao da Srbija ne može biti uspešna dok ne uključi Hrvate i prizna ih kao jednake, što je Garašanin izostavio iz svog programa. Garašanin je izbrisao čitavo Zahovo poglavlje o odnosu sa Hrvatima, koje naglašava da su oni „jedan i isti narod“ koji govori isti jezik pisan sa dva pisma. Neki srpski istoričari smatraju da je Garašanin iz Načertanija izostavio Hrvate iz podozrenja prema poljskim namerama da putem afirmisanja srpsko-hrvatskog saveza prošire uticaj Katoličke crkve na južnoslovenski svet. Iako je predstavljao tajni dokument, Garašaninovo Načertanije bio je zvaničan program dve srpske vlade, kao i crnogorske države vladike Petra II Petrovića NJegoša. František Zah postao je ministar vojske u Srbiji, a kasnije i general i načelnik srpskog generalštaba. Utemeljujući novu spoljnu politiku, Srbija napušta isključivu orijentaciju prema Rusiji, velikoj sili koja je bila neposredno zainteresovana za Balkan. Za vreme kneza Aleksandra Karađorđevića, Garašanin je bio pristalica borbe za velikosrpsku državu. Kasnije, kao ministar spoljnih poslova kneza Mihaila (1860—1868), Garašanin je evoluirao prema jugoslovenskom rešenju, uspostavljajući veze sa jugoslovenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom Štrosmajerom) i bugarskim revolucionarnim organizacijama. Knez Mihailo Obrenović je sa bugarskim emigrantima u Bukureštu 14. januara 1867. godine zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara. Austrougarska je saznala za dokument, zatim ga tajno pribavila i poverljivo arhivirala 1883. godine.
Ostavi komentar